Kratki pregled biljnih maslaca

Nakon što smo u zadnja dva dana uzduž i poprijeko prošli svijetom biljnih ulja, danas ćemo se pobliže upoznati s biljnim maslacima. Ukoliko ste kojim slučajem propustili posljednji članak, njega (ali i sve ostale članke u našem specijalnom serijalu) pronaći ćete ovdje. Ukoliko vas neki od ovih blagotvornih biljnih maslaca posebno zainteresiraju i poželite saznati nešto više, svakako nam se javite ili posjetite naš webshop. Pa krenimo:

Pregled biljnih maslaca:

Babasu (Attalea speciosa Mart. = Orbygnia speciosa (Mart. ex Spreng.) Barb. Rodr. Arecaceae)
Babasu

Ulje babase palme je u hladnijem dobu godine maslac, a u  ljeti  ulje.  Iznimno  se  brzo  apsorbira,  još  brže  nego kokos i većina biljnih ulja. Idealno je za masaže za ljude koji ne trpe masni osjećaj nakon masaže, ima neutralan i ugodan miris i dobar je nosač eteričnih ulja. Koristi se za zaštitu kože, pakunge za kosu, ali i kao vrlo zanimljivo ulje za proizvodnju sapuna, jer se babasu sapuni lijepo pjene i imaju posebnu mekoću. Kao i kod kokosa, u kemijskom sastavu dominiraju kratkolančane masne kiseline poput laurinske (40‐50%). Babasu je i poznata prehrambena namirnica Južne Amerike, cijenjena u kulinarstvu.

Kakao maslac (Theobroma cacao L., Malvaceae)

Kakao

Kakao maslac mnogi povezuju s čokoladom, što je i logično jer je ova biljka (kakaovac) temeljna sirovina za izradu čokolade. Maslac koji se dobiva može biti: rafinirani, žuti, gotovo bez mirisa, koji se koristi u farmaceutskoj industriji; nerafinirani, žuti (filtrirani), diskretnog mirisa, te nerafinirani smeđi nefiltrirani  (čokoladni), snažnog  mirisa  i  okusa  čokolade, koji je zbog svojeg čokoladnog izgleda vrlo rado korišten u prirodnoj kozmetici. Kakao maslac topi se na temperaturi ljudskog tijela, pa je idealan za rađenje maslaca za njegu tijela i masažu, balzame za usne te kreme i mlijeka za tijelo. Zbog svojstva taljenja na temperaturi ljudskog tijela, nekoć se koristio za spravljanje vagitorija (vaginaleta) i supozitorija (“čepića”). Stvara blagi film na koži, daje glatkoću i sprečava isušivanje kože. Koristi se u kremama i uljima za sunčanje ne zato što štiti od UV zraka, već zato jer stvara lagani film koji i sprečava isušivanje, ali i koji je blago vodootporan. Ponaša se kao ko‐emulgator i olakšava proces nastanka emulzija. U nekim primitivnijim recepturama, zna se koristiti za spravljanje emulzija tipa V‐U, premda nije pravi emulgator. Uglavnom se koristi kod suhe i ispucale kože, te njegu usana. Čokoladni kako maslac koristi se i u kulinarstvu.

Kokos (Cocos nucifera L., Arecaceae)

Kokos

I prije no što ga je poznati autor Kevin Trudeau proglasio svelijekom (pomalo i nezasluženo), kokos je uživao veliku reputaciju u kozmetici i prehrani. Kokos je maslac, ali se tali na nižoj temperaturi od kakao maslaca, pa je po zimi obično bijela krutina (maslac), a po ljeti ulje. Iznimno se brzo upija. U  sastavu dominiraju tzv. kratkolančane, zasićene masne kiseline poput laurinske (40‐50%). Hladno prešani maslac ima ugodan miris po kokosu. Koristi se u maslacima i uljima za kožu, kremama i drugim emulzijskim sustavima, balzamima za kožu i njegu usana, te u pakunzima za kosu. Kokos je relativno jeftin maslac širokih primjena. Kremam daje lakoću, a koži daje glatkoću. Kao i kakao maslac, štiti kožu od isušivanja, ali ne stvara film na koži. Idealan je i za spravljanje macerata, poput macerata nevena. Zdrava je i ukusna namirnica u kulinarstvu, za pravljenje “čupavaca”, krema, čokoladnih kuglica i sličnih delicija.

Kokum (Garcinia indica Choisy, Clusioideae)

Kokum

Kokum je tvrd maslac koji se dobiva iz istoimene indijske biljke. Sadrži   30‐40%   oleinske   i   palmitinske   kiseline.   Vrlo   glatka tekstura daje mu primjenu u balzamima za tijelo, lice i usnice. Kokom je jedan od maslaca koji se relativno brzo upiju u kožu. Ugodna  tekstura  čini  ga  dobrim  i  za  uljne  pilinge  za  tijelo. Njegova prednost je iznimna stabilnost – kokum maslac se vrlo teško kvari i oksidira. Njegova tvrdoća čini ga dobrim koemulgatorom, jer stabilizira emulzijske sustave.

Kopoasu  (kupuasu)  (Theobroma  grandiflorum  (Willd.  ex  Spreng.)  K.Schum., Malvaceae)

Kopoasu

Kopoasu je srodnik kakaovca iz roda Theobroma iz čijeg se ploda dobiva maslac diskretnog mirisa koji pomalo podsjeća na čokoladu. Neobičnog je sastava, jer je od svih maslaca na tržištu najbogatiji fitosterolima (kampesterol, β‐sitosterol), te oleinskom kiselinom. Bogatstvo fitosterolima čini ga idealnim za vrlo suhu i osjetljivu kožu sklonu iritaciji, sprječava gubitak vlage i kože, a poput kakao maslaca, zna biti sastavni dio maslaca i krema za sunčanje. Jedan je od sastojaka krema i maslaca za bore oko očiju, a dobro i stabilizira razne emulzije, slično kakao maslacu.

Mango (Mangifera indica L., Anacardiaceae)

Mango

Maslac manga dobiva se iz koštice, bijele je boje i gotovo bez mirisa. Sadrži jednake omjere oleinske i izo‐stearinske kiseline (oko 40‐50%). Dobro se upija u kožu, kao i većina maslaca dobro štiti od isušivanja, a poznat je kao maslac za njegu kose. Bogata tekstura i laka mazivost čini ga poželjnim dodatkom u maslacima za masažu. Lijep omjer nezasićenih i zasićenih masnih kiselina čini ga i dobrom sirovinom za proizvodnjom sapuna bogate pjene i nježnog djelovanja na kožu.

Murumuru (Astrocaryum murumuru Mart. = A. yauaperyense Barb.Rodr. Arecaceae)

Murumuru

Murumuru   je   biljka   Amazonije   iz   čijih   se   plodova   dobiva ugodan maslac   bez   mirisa.   Iznimno   je   bogat   kratkolančanim masnim kiselinama: preko 75% laurinske i miristinske kiseline. Premda  relativno  nepoznat  maslac,  on  je  jedan  od  najboljih maslaca za pakunge za kosu, jer vrlo brzo prodire u vlas kose. Prodire brzo i u kožu, ne ostavlja masni film, a korist se i za njegu usnica. Topi se na temperaturi između 32 i 36 °C, što je temperatura površine ljudskog tijela (kože). Premda se tali na toj temperaturi, vrlo je tvrd maslac na prosječnoj sobnoj temperaturi. Zato je dobar za izradu maslaca za masažu i pilinge. Zbog sadržaja navedenih masnih kiselina, idealan je i za spravljanje sapuna.

Sal (Shorea robusta Roth, Dipterocarpaceae)

Sal

Sal maslac sadrži relativne jednake omjere oleinske i stearinske kiseline (oko 40%). Vrlo se brzo upija, a daje ugodno mazive maslace i kreme. Stoga je idealan maslac za masaže, pogotovo u smjesama s drugim biljnim uljima. Kao i svi maslaci, koristi se za njegu  usana,  te  za  njegu  suhe  i  mješovite  kože.  Potpuno  je neutralnog mirisa i lijepe bijele boje, pa su preparati spravljeni od ovog maslaca i neutralne boje.  Lako se upija, pa je dobar i kao maslac za njegu ruku.

Shea (karité) maslac, mandingo (Butyrospermum parkii (G. Don) Kotschky = Vitellaria paradoxa Gaertn. Sapotaceae)

Shea

Od anonimnog sastojka kozmetike, shea maslac je postao jedan od najpoznatijih  maslaca  prirodne kozmetike. Odlično štiti kožu od isušivanja, zbog čega su ga afričke žene tradicionalne koristile za osjetljivu  kožu beba.  Hrani  i  stvara  zaštitni  film.  Sadrži veliku količinu tzv. neosapunjivih tvari (aktivnih tvari otopljenih u trigliceridima), koju mahom čine esteri cimetne kiseline. Njih bude preko 4% u hladno prešanom maslacu. Ti spojevi upijaju UV zrake, pa je uz čileanski malinu i čileanski lješnjak, jedan od osnovnih sastojaka kozmetike za sunčanje. Koristi se u balzamima za usne, a kako može “popiti” 30‐50% drugih biljnih ulja, a da ostane konzistencije maslaca, koristi se kao baza za spravljanje maslaca za njegu tijela i lica.

Odlično je ulje za njegu kože atopičara (neurodermitis), pogotovo kod male djece, pomiješan s uljem noćurka, boražine i drugih ulja bogatih γ‐linolenskom kiselinom. Ne iritira kožu. Dodaje se i u emulzijske sustave. Sadrži 36‐50% stearinske kiseline, te 40‐50% oleinske kiseline. Zasićene masne kiseline znaju tvoriti kuglice (male grudice) u maslacu te pripravcima od shea maslaca, pa neki katkad znaju pogrešno misliti da se “pokvario”. Odvajanjem ovakvih nakupina zasićenih kiselina od nezasićenih nastaje olein shea (karité) maslaca, tekuće ulje koje zadržava dio ljekovitih tvari shea maslaca, a bolje se upija kroz kožu od samog maslaca.

Tukuma (Astrocaryum vulgare Mar. = A. tucuma Wallace, Arecaceae)

Tukuma

Tukuma   maslac   dolazi   nam   iz   Južne   Amerike.   Ukemijskom sastavu ističe mu se laurinska kiselina (oko 50%), ali i karotenoidi, već poznata grupa spojeva koja štiti kožu od oštećenja izazvanih stresnim okolišem, te u anti‐age kozmetici. Vrlo se lako upija i za razliku od mnogih drugih maslaca ne ostavlja masni film. Ugodnog je mirisa, pa je zato i omiljen u prirodnoj kozmetici dajući lijep diskretan miris koji podsjeća na kavu i karamel. Koristi se za njegu svih tipova kože, izradu balzama za kožu i usnice, pripravke za sunčanje i njegu kože male djece. Plod tukume je i prehrambena biljka.

 
Autor: dr. Stribor Marković