Kratki pregled važnijih voskova

U zadnjem dijelu našeg velikog serijala o biljnim uljima upoznat ćemo vas s važnijim biljnim voskovima. Ovi nevjerojatni prirodni izvori masnoće prava su poslastica za vašu kožu, zbog čega nimalo ne čudi da su svoje mjesto pronašli u brojnim kozmetičkim proizvodima. Kao i uvijek, poželite li saznati nešto više o pojedinom proizvodu ili provjeriti gdje i kako ga nabaviti, pozivamo vas da nam se javite ili svratite do našeg web shopa. Pa krenimo:

Pregled važnijih voskova:

Kandelila (Euphorbia cerifera Alcocer = E. antisyphilitica Zucc., Euphorbiaceae)

Kandelila

Kandelila vosak je snažno filmogen (prekriva kožu i štiti), sastoji se od 50% ugljikovodika (dužina lanca 29‐33 ugljikova atoma, 20‐30% dugolančanih estera i 12‐14% triterpenskih estera. Pojačava prianjanje kozmetičkih preparata za kožu, pa se koristi u maskarama, ruževima za usne te zaštitnim kremama za lice. Sastavni je dio i nekih emulzijskih sustava (Emulium kappa). Ima visoku temperaturu tališta (70 °C). Premda filmogen, daje koži osjećaj glatkoće.

Karnauba (Copernicia cerifera C. Martius, Arecaceae)

Karnauba

Karnauba vosak, nakon pčelinjeg, najpoznatiji je vosak široko korišten u farmaceutskoj industriji. Sadrži 80‐85% dugolančanih estera masnih kiselina, 10‐16% dugolančanih alkohola, 3‐6% masnih kiselina i 1‐3% ugljikovodika. Među esterima ima puno estera diola i hidroksiliranih masnih kiselina. Sadrži i dosta cinamične kiseline, koja dobro apsorbira UV zračenje i djeluje kao antioksidans. Karnauba vosak ima iznimno visoku točku tališta od 83 °C. Zbog toga se dodaje u ruževe za usne kako bi spriječio njihovo taljenje u ljeti, kao stabilizator emulzijskih sustava, balzame za kožu i raznu dekorativnu kozmetiku. Iznimno je filmogen i štiti kožu od isušivanja, no masnoj koži izaziva osjećaj “kože koja ne diše”.

Mimoza (Acacia decurrens (Wendl.f.) Willd., Fabaceae)

Mimoza

Vosak mimoze luksuzni je član u grupi voskova. Diskretnog mirisa i okusa meda, ima idealnu temperaturu taljenja za jedan vosak (60‐65 °C), balzamima i kremama daje i konzistenciju i mekuću i ugodnu teksturu. U sastavu se ističe bogatstvo fitosterola, tako da je ovaj vosak dvostrukog djelovanja ‐ štiti kožu zbog sadržaja voska (estera dugolančanih alkohola i masnih kiselina), te omekšava kožu zbog fitosterola. Koristi se za izradu laganih balzama za lice, tijelo i usnice.

Pčelinji vosak (Apis mellifera)

Pcelinji vosak

U nas najpoznatiji vosak proizvod je pčela, koje ga koriste za spravljanje saća. Pčelinji vosak jedan je od prvih voskova koji se koristio u prirodnoj kozmetici. Kao i svi voskovi, štiti kožu od isušivanja, a prve kreme (pseudoemulzije) spravljale su se s pčelinjim voskom   još  u  doba   stare   Grčke.   Tali   se   na
temperaturi između 61‐66 °C. Ima široku primjenu: balzami za usnice, kožu i tijelo, stabilizator emulzija (koemulgator), sapuni, izrada svijeća. Postoje dvije komercijalne varijante ‐ žuti (nepročišćeni) vosak, koji sadrži otopljene tvari iz drugih proizvoda pčela i najčešće i ima miris koji podsjeća na med, te bijeli (pročišćeni) vosak koji se dobiva iz žutog voska pročišćavanjem preko tvari koje vežu mirise i boje. Bijeli vosak nema mirisa i koristi se kada postoji opasnost od alergijske reakcije ili kada se želi izbjeći miris voska u kozmetici.

Soja (Glycine max (L.) Merr., Fabaceae)

Soja

Kao što se vosak jojobe obično klasificira u biljna ulja, premda je vosak, tako se vosak soje krivo klasificra među voskove premda nije vosak, već se radi o zasićenim trigliceridima iz ulja soje. Potpuno bez mirisa i okusa, snježno bijele boje i temperature taljenja na 50 °C, vosak soje ima i drugačije primjene od drugih voskova. Jedna od njih je zanimljivost izrade svijeća za masažu, budući da gori bez dima, a sama toplina plamena tali vosak na temperaturi koja ne peče kožu, već je samo ugodno topla. Kremama daje kompaktnost, ali i  vrlo  ugodnu  i  laganu teksturu;  filmogen  je,  ali  nije  težak  za  kožu.  Daje  kremama  i balzamima estetski dopadljiv sjaj.

Riža (Oryza sativa L., Poaceae)

Riza

Kao i karnauba vosak, vosak riže tali se na visokoj temperaturi (78‐82 °C). Za razliku od drugih voskova, ovaj vosak daje posebnu glatkoću i mekoću koži, a istovremeno ju štiti tankim i ugodnim filmom. Kao lagani i ugodan vosak, odličan je za spravljanje pseudo‐emulzija (cold  krema),  dajući  im  ugodniji osjećaj i veću mekoću od pčelinjeg voska. Koristi se u laganim balzamima, te u dekorativnoj   kozmetici   kada   se   želi   postići   stabilnost   i   tvrdoća   proizvoda,   uz istovremeno lagani osjećaj na koži.

 

Autor: dr. Stribor Marković